oplodnja
Voće ima svoje početke u procesu oprašivanja. Ovaj postupak je prijenos peludi s muškog na ženski dio cvijeta. Mužjak se naziva anther, dok se ženka naziva stigma. Taj se proces ne odvija samo unutar istog cvijeta, već se pelud širi i na susjedne cvjetove vjetrom, životinjama i raznim insektima. Najčešći insekt za širenje polena je pčela. Pčela se kreće od cvijeta do cvijeta, a pelud se širi na svaki cvijet. Kad pčela, insekt ili element prirode premješta pelud s cvijeta na cvijet, postupak se naziva unakrsnim oprašivanjem. Ponekad pelud ostane s istim cvijetom, a rezultat je samopražnjenje. Samopražnjenje se događa kao pelud koji dolazi u dodir sa stigmom cvijeta.
Unakrsno oprašivanje
Da bi dva cvjeta mogla oprašivati, moraju biti iste vrste. Polen je u svakoj biljci različit i ima karakteristike po kojima se polen jedne biljke razlikuje od onog drugog. Na primjer, neke vrste polena imaju ubode koji mu omogućuju da se bolje drži za životinju. To je jedan od načina na koji cvijet može prilagoditi svoj pelud da bude uspješniji u procesu unakrsnog oprašivanja.
Razvoj voća
Zrnce u peludi uspravlja cjevčicu na cvijetu koja putuje sve dolje u ženski dio biljke. Ženski dio biljke nalazi se u dnu pistila u kojem se nalazi peludna cijev koja se razvija. Peludna cijev će reagirati ovulom u ženskom dijelu biljke kako bi oplodila jaje. Jaje i jajnik se razvijaju zajedno, a oko sjemena se formira omotač ili zaštitni sloj. Sam jajnik postaje stvarni plod koji proizvodi biljka. Ovisno o broju jajašca po ovuli, više jajnika može postati plod. U nekim cvjetovima postoji samo jedno sjeme ili jedna ovala, koja daje samo jedan plod istovremeno. Svako voće sadrži zaštitni sloj, vodu, hranjive tvari i sjeme. Neki će plodovi imati brojne sjemenke koje se mogu saditi i brati.
